Kada je u ljeto 2021. godine otvorena Kuća umjetnosti Arsen, Šibenik je dobio prostor koji je tijekom pet godina prerastao u jedno od najvažnijih mjesta svakodnevnog kulturnog života grada.
Nazvana po Arsenu Dediću, umjetniku čije je stvaranje nadilazilo granice žanrova, ova dvorana od početka je zamišljena kao kulturni centar otvoren za različite publike, interese i generacije. U gradu koji je od 2014. godine, kada je otvorena obnovljena Tvrđava sv. Mihovila, snažno razvijao kulturnu infrastrukturu kroz obnovu fortifikacijske baštine i ljetne programe, Arsen je omogućio nastavak tog kontinuiteta i u hladnijim mjesecima.
Programski identitet Kuće umjetnosti Arsen od otvaranja se gradio na otvorenosti različitim programima. U Arsenu su se paralelno razvijali film, glazba, kazalište, književnost, razgovori, edukativni i participativni sadržaji. Posebno mjesto pritom je zauzeo filmski program koji je u Šibeniku opet stvorio naviku odlaska u kino kao društveni i kulturni događaj, uz filmske naslove i za najmlađu publiku i za zahtjevne gledatelje.
Arsen je postao važno kulturno mjesto zato što pažljivo bira kakve programe nudi. Da bi imao stvaran utjecaj, program treba biti kvalitetan i kontinuiran pa se od Arsen Jazza i Art kina Arsen do dječjeg programa Bubamarac i drugih programskih pravaca, sadržaj gradi tako da se najrazličitija publika ima razloga vraćati..
U proteklih pet godina održano je više od 1500 programa, a u publici je sjedilo oko 65 tisuća posjetitelja. Dovoljno je to vremena da se stvore navike, izgradi publika i jedan prostor postane dio svakodnevice grada. Ono što je počelo kao nova kulturna adresa danas je mjesto na koje se dolazi gotovo instinktivno, zbog filma, koncerta, predstave ili jednostavno osjećaja da se ondje uvijek događa nešto vrijedno pažnje.
Dok se obalni gradovi zimi suočavaju s usporavanjem života, Arsen je postao jedan od prostora koji i zimi održava grad živim pa ga je pet godina nakon otvaranja teško više promatrati kao novo mjesto. Postao je dio ritma grada i njegova se važnost više ne mjeri samo brojem programa nego i navikama koje je stvorio, poput odlaska na film, koncert ili predstavu usred običnog tjedna u veljači. Zbog toga je najveća snaga ove dvorane baš u tom kontinuitetu i osjećaju da se u gradu nešto dobro događa.
Podijeli sa drugima!
Kada je u ljeto 2021. godine otvorena Kuća umjetnosti Arsen, Šibenik je dobio prostor koji je tijekom pet godina prerastao u jedno od najvažnijih mjesta svakodnevnog kulturnog života grada.
Nazvana po Arsenu Dediću, umjetniku čije je stvaranje nadilazilo granice žanrova, ova dvorana od početka je zamišljena kao kulturni centar otvoren za različite publike, interese i generacije. U gradu koji je od 2014. godine, kada je otvorena obnovljena Tvrđava sv. Mihovila, snažno razvijao kulturnu infrastrukturu kroz obnovu fortifikacijske baštine i ljetne programe, Arsen je omogućio nastavak tog kontinuiteta i u hladnijim mjesecima.
Programski identitet Kuće umjetnosti Arsen od otvaranja se gradio na otvorenosti različitim programima. U Arsenu su se paralelno razvijali film, glazba, kazalište, književnost, razgovori, edukativni i participativni sadržaji. Posebno mjesto pritom je zauzeo filmski program koji je u Šibeniku opet stvorio naviku odlaska u kino kao društveni i kulturni događaj, uz filmske naslove i za najmlađu publiku i za zahtjevne gledatelje.
Arsen je postao važno kulturno mjesto zato što pažljivo bira kakve programe nudi. Da bi imao stvaran utjecaj, program treba biti kvalitetan i kontinuiran pa se od Arsen Jazza i Art kina Arsen do dječjeg programa Bubamarac i drugih programskih pravaca, sadržaj gradi tako da se najrazličitija publika ima razloga vraćati..
U proteklih pet godina održano je više od 1500 programa, a u publici je sjedilo oko 65 tisuća posjetitelja. Dovoljno je to vremena da se stvore navike, izgradi publika i jedan prostor postane dio svakodnevice grada. Ono što je počelo kao nova kulturna adresa danas je mjesto na koje se dolazi gotovo instinktivno, zbog filma, koncerta, predstave ili jednostavno osjećaja da se ondje uvijek događa nešto vrijedno pažnje.
Dok se obalni gradovi zimi suočavaju s usporavanjem života, Arsen je postao jedan od prostora koji i zimi održava grad živim pa ga je pet godina nakon otvaranja teško više promatrati kao novo mjesto. Postao je dio ritma grada i njegova se važnost više ne mjeri samo brojem programa nego i navikama koje je stvorio, poput odlaska na film, koncert ili predstavu usred običnog tjedna u veljači. Zbog toga je najveća snaga ove dvorane baš u tom kontinuitetu i osjećaju da se u gradu nešto dobro događa.
Arsen piše