Između 1953. i 1956. na mjestu današnje Kuće umjetnosti Arsen gradi se stambena višekatnica za potrebe radnika novoosnovane Tvornice lakih metala Boris Kidrič. Projekt četverokatnice s dvosobnim stanovima i stanovima za samce te dvoranom za priredbe, potpisao je jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske moderne arhitekture, Zlatko Neumann.
Fotografije: zgrada Neumann (1) i (2) / radovi Z. Neumanna – hotel za samce
izvor: Krešimir Galović (kgalovic.blogspot.com); Arhiv Ministarstva kulture i medija RH)
Neumann (1900.-1969.) je od rodnog Pakraca preko školovanja u Zagrebu i Beču došao do rada u studiju Adolfa Loosa, jednog od najznačajnijih arhitekata 20. stoljeća, poznatog po svojem radikalnom pristupu modernizmu i funkcionalizmu („Ornament i zločin“). Nakon pet godina rada s Loosom u Beču i Parizu, Neumann se vraća u Zagreb i ostvaruje niz zapaženih realizacija, njegujući Loosove principe. Nakon rata, u kojem je veliki dio njegove obitelji stradao u Jasenovcu, a on sam bio zarobljenik u Njemačkoj i Nizozemskoj, Neumann postaje jedan od osnivača Arhitektonskog projektnog zavoda (APZ) u Zagrebu te nastavlja potpisivati brojne industrijske, školske i stambene objekte.
Arhitektonski projekt višekatnice s dvoranom izrađen je krajem 1952. i početkom 1953. godine, a objekt je do 1956. godine gradila zagrebačka tvrtka Tehnika. Predviđena „društvena dvorana“ opremljena je kao kinodvorana s više od 400 sjedala, a ideja je bila da se koristi „i za predavanja, koncerte i zasjedanja Narodnog odbora šibenske općine“.
Fotografija: plan zgrade
Dovršetak kinodvorane se pomalo odužio te je otvorena tek u travnju 1959. godine, a povodom 40. obljetnice osnivačkog kongresa KPJ, nazvana je „Kino 20. aprila“. Prva projekcija u „Kinu 20. aprila“ održana je 23. travnja 1959. godine, a tada je prikazan relativno beznačajan jugoslavenski film Četiri kilometra na sat.
Fotografije: članak o otvaranju kina / plakat prvog filma u 20. aprila / dvorana kina 20. aprila
U sljedećih pet godina „Kino 20. aprila“ bilo je najveće i najopremljenije u gradu, sve do otvaranja Kina Šibenik 1964. godine. Početkom Domovinskog rata, u ožujku 1992. godine ime kina se mijenja u Odeon, nakon ankete slušatelja na šibenskom radiju. Redovite projekcije prekinute su 1999. godine.
Prvi radovi unutar projekta prenamjene Kina Odeon u multimedijsku dvoranu počeli su krajem 2013. godine. Odlukom iz prosinca 2019. godine šibensko gradsko vijeće predaje lokaciju na upravljanje i korištenje javnoj ustanovi Tvrđava kulture Šibenik. U veljači 2020. godine odlučeno je da se buduća multimedijalna dvorana nazove imenom velikog šibenskog umjetnika Arsena Dedića – Kuća umjetnosti Arsen.
Između 1953. i 1956. na mjestu današnje Kuće umjetnosti Arsen gradi se stambena višekatnica za potrebe radnika novoosnovane Tvornice lakih metala Boris Kidrič. Projekt četverokatnice s dvosobnim stanovima i stanovima za samce te dvoranom za priredbe, potpisao je jedan od najznačajnijih predstavnika hrvatske moderne arhitekture, Zlatko Neumann.
Fotografije: zgrada Neumann (1) i (2) / radovi Z. Neumanna – hotel za samce
izvor: Krešimir Galović (kgalovic.blogspot.com); Arhiv Ministarstva kulture i medija RH)
Neumann (1900.-1969.) je od rodnog Pakraca preko školovanja u Zagrebu i Beču došao do rada u studiju Adolfa Loosa, jednog od najznačajnijih arhitekata 20. stoljeća, poznatog po svojem radikalnom pristupu modernizmu i funkcionalizmu („Ornament i zločin“). Nakon pet godina rada s Loosom u Beču i Parizu, Neumann se vraća u Zagreb i ostvaruje niz zapaženih realizacija, njegujući Loosove principe. Nakon rata, u kojem je veliki dio njegove obitelji stradao u Jasenovcu, a on sam bio zarobljenik u Njemačkoj i Nizozemskoj, Neumann postaje jedan od osnivača Arhitektonskog projektnog zavoda (APZ) u Zagrebu te nastavlja potpisivati brojne industrijske, školske i stambene objekte.
Arhitektonski projekt višekatnice s dvoranom izrađen je krajem 1952. i početkom 1953. godine, a objekt je do 1956. godine gradila zagrebačka tvrtka Tehnika. Predviđena „društvena dvorana“ opremljena je kao kinodvorana s više od 400 sjedala, a ideja je bila da se koristi „i za predavanja, koncerte i zasjedanja Narodnog odbora šibenske općine“.
Fotografija: plan zgrade
Dovršetak kinodvorane se pomalo odužio te je otvorena tek u travnju 1959. godine, a povodom 40. obljetnice osnivačkog kongresa KPJ, nazvana je „Kino 20. aprila“. Prva projekcija u „Kinu 20. aprila“ održana je 23. travnja 1959. godine, a tada je prikazan relativno beznačajan jugoslavenski film Četiri kilometra na sat.
Fotografije: članak o otvaranju kina / plakat prvog filma u 20. aprila / dvorana kina 20. aprila
U sljedećih pet godina „Kino 20. aprila“ bilo je najveće i najopremljenije u gradu, sve do otvaranja Kina Šibenik 1964. godine. Početkom Domovinskog rata, u ožujku 1992. godine ime kina se mijenja u Odeon, nakon ankete slušatelja na šibenskom radiju. Redovite projekcije prekinute su 1999. godine.
Prvi radovi unutar projekta prenamjene Kina Odeon u multimedijsku dvoranu počeli su krajem 2013. godine. Odlukom iz prosinca 2019. godine šibensko gradsko vijeće predaje lokaciju na upravljanje i korištenje javnoj ustanovi Tvrđava kulture Šibenik. U veljači 2020. godine odlučeno je da se buduća multimedijalna dvorana nazove imenom velikog šibenskog umjetnika Arsena Dedića – Kuća umjetnosti Arsen.
Arsen piše